Utemeljitelj

           Almo Collegio Capranica jedna je od najvažnijih crkvenih institucija grada Rima i diči se dugom i svijetlom poviješću. Kardinal Domenico Capranica (1400.-1458.) osnovao je ukazom od 5. siječnja 1457. zavod kojem daje ime svoje obitelji, sa svrhom nuđenja mogućnosti odgovarajuće svećeničke formacije najsiromašnijim mladićima grada Rima. Takvo utemeljenje se uklapalo u okvir jednog niza sličnih inicijativa, koje su naročito u Rimu XV. stoljeća bile potaknute od rastuće pažnje prema crkvenom školovanju. Stoga su namjere utemeljitelja odgovarale zahtjevu da se ponudi društvu tog vremena pripremljeniji kler pod kulturnim i duhovnim aspektom, odakle je i nastala posebnost i jedinstvenost identiteta Capranice.

domenico Capranica

         S Domenicom započinje sretno razdoblje obitelji koja je poznata po izvornom imenu Capranica Prenestina. Rodio se na prijelazu stoljeća i bio ugledna ličnost Rima prve polovice XV. stoljeća. Svoju naobrazbu stekao je na Sveučilištima u Padovi i Bologni i započeo svoju crkvenu i političku karijeru za vrijeme Martina V. Bio je klerik Apostolske Komore 1423., a biskup Ferma postao slijedeće godine. Nakon toga je izabran za upravitelja Romagne 1426. godine i konačno 1430. za kardinala s naslovnom titulom Santa Maria in Via Lata. Nakon papine smrti, ova čast mu je bila osporavana i opet priznata nakon dvije godine, dok je sudjelovao na koncilu u Kostanzi. Za vrijeme Eugena IV. sudjelovao je na nastavljenom koncilu najprije u Ferrari, a kasnije u Firenzi. Godine 1443. bio je promaknut u generalnog vikara oblasti Ancone. Nikola V. 1449. imenovao ga je velikim penitencijarom, što je radi skorašnjeg Jubileja zahtijevalo Domenicovu trajnu nazočnost u Rimu. U to vrijeme započeo je poslove za svoju novu rezidenciju blizu Panteona, na trgu Santa Maria in Aquiro. U posljednjem razdoblju ne tako dugog života odvijao je važne diplomatske dužnosti, posebno kod napuljskog kralja Alfonsa V. od Aragona. Domenico Capranica bio je veliki humanist (u svojoj palači prikupio je vrijednu biblioteku rukopisa, danas u Vatikanu), ali nadasve gojitelj teoloških i filozofskih studija i autor knjižica moralnog, crkvenog i političkog sadržaja.
            Dvije godine prije smrti osnovao je «Zavod siromašnih đaka Sapienza Firmana», namijenjen mladićima skromnijih prilika, Rimljanima po rođenju, koji su se odlučili posvetiti crkvenoj karijeri studirajući teologiju i kanonsko pravo. To je bilo jedno stoljeće prije osnivanja sjemeništa, odlučeno na koncilu u Tridentu 1563. godine. Capranica je unaprijed pripremio svaku stvar i osigurao uzdržavanje sa prihodima od nekretnina; dvije kuće od kojih je jedna bila blizu crkve sv. Augustina, a druga na Petrovom trgu, u župi Santo Stefano del Trullo. Zatim, dvije palače izvan zidina u blizini Porta Maggiore (Boccamazzi i Monumento) – današnja gradska četvrt Tor Sapienza. Ustanovio je jasna pravila za svaki aspekt života u zavodu, uredivši osobno značajne «Konstitucije», za ono vrijeme ne pretjerano oštre; obveze za buduće svećenike za svakodnevnu misu, celibat, poslušnost papi, stalni studij teologije s naglaskom na sv. Tomi. Pitomci su se morali voditi sami, birajući rektora, savjetnike i bibliotekare koji su morali biti potvrđeni od pokrovitelja i ostajali u službi jednu godinu. Skrbništvo i upravljanje zavodom utemeljitelj Capranica želio je povjeriti starješinama gradskih četvrti i nadasve Nadbratovštini Presvetog Otkupitelja ad Sancta Sanctroum. Oni su prihvatili njegovu želju 24. prosinca 1456. godine, ali 5. siječanj 1457. se uzima formalno kao dan utemeljenja zavoda. Domenico Capranica umro je 14. kolovoza 1458. godine, par dana nakon smrti Kalista III., kojem je trebao biti nasljednik. To je bilo veliko priznanje za izvanrednu karijeru. Bio je pokopan u obiteljskoj kapelici (koju je dobio 1449. godine) u dominikanskoj crkvi Santa Maria sopra Minerva, koja mu je bila najdraža, u grobnicu koju je isklesao Bregno, a podigao brat Angelo, njegov nasljednik i izvršitelj oporuke.